Luksemburg, kao članica Europske unije (EU), slijedi Zajedničku carinsku tarifu EU-a, koja uređuje carine i trgovinske politike za robu uvezenu u bilo koju od 27 država članica. Carinske stope koje se primjenjuju na robu određuju se prema kategoriji proizvoda i zemlji podrijetla. Te su stope usklađene u svim zemljama EU-a, čime se osigurava ujednačenost uvoznih poreza. Međutim, specifična uloga Luksemburga unutar EU-a jest uloga ulaza za trgovinu i financijske usluge, a njegove carine odražavaju trgovinske sporazume EU-a s raznim globalnim partnerima.
Uz standardne carine, za određene proizvode iz određenih zemalja ili regija mogu se primjenjivati posebne uvozne carine zbog trgovinskih sporazuma, preferencijalnih carina ili sankcija.
Pregled Zajedničke carinske tarife Europske unije
Budući da je Luksemburg dio Europske unije, pridržava se Zajedničke carinske tarife EU. Carinska tarifa EU usklađena je s Harmoniziranim sustavom (HS) Svjetske carinske organizacije, koji klasificira proizvode prema kodovima (HS kodovi). Carinska tarifa primjenjuje se na sav uvoz iz zemalja izvan EU i koristi se za određivanje carine na robu koja ulazi u Luksemburg.
Uvozne carine izračunavaju se na temelju carinske vrijednosti, koja uključuje cijenu robe, osiguranje i troškove prijevoza. Carine variraju ovisno o HS kodu proizvoda i zemlji podrijetla. Najčešće kategorije carina uključuju:
- Opće carinske stope za proizvode iz većine zemalja.
- Preferencijalne carinske stope za robu uvezenu iz zemalja s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini.
- Antidampinške carine za proizvode koji se prodaju po nepravedno niskim cijenama.
- Ekološke ili trošarine za određenu robu kao što su duhan, alkohol i gorivo.
Luksemburg također primjenjuje stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) EU-a na uvoz, koje su odvojene od carina i obično se kreću od 17% (standardna stopa) do nižih stopa za određenu robu ili usluge.
Kategorije robe i njihove povezane carinske stope
Carinske stope za uvoznu robu značajno se razlikuju ovisno o kategoriji proizvoda. Te su kategorije usklađene s carinskim klasifikacijskim sustavom EU-a, koji slijedi HS sustav.
1. Poljoprivredni proizvodi
Uvoz poljoprivrednih proizvoda podliježe specifičnim carinskim stopama, pri čemu određeni osjetljivi proizvodi podliježu višim carinama kako bi se zaštitila lokalna industrija.
- Žive životinje i životinjski proizvodi:
- Životinjski leševi: 0% do 12%, ovisno o specifičnoj vrsti.
- Mliječni proizvodi: 30% do 40%.
- Meso i riba: 0% do 20%, s iznimkama za određene zemlje koje imaju koristi od povlaštenih stopa (npr. Novi Zeland).
- Žitarice i žitarice: Carine se obično kreću od 0% do 15%.
- Voće i povrće:
- Svježe voće: 5% do 12%.
- Prerađeno voće: 10% do 20%.
Neki poljoprivredni proizvodi mogu imati koristi od povlaštenih stopa ako se uvoze iz zemalja s kojima EU ima trgovinski sporazum, kao što su afričke, karipske i pacifičke (AKP) ili mediteranske zemlje.
2. Tekstil i odjeća
Uvoz tekstila i odjeće često se suočava sa širokim rasponom carina ovisno o vrsti i podrijetlu robe.
- Odjeća: Carine se kreću od 8% do 12% za većinu odjevnih predmeta.
- Vuna i svila: 5% do 10%.
- Sintetička vlakna: 4% do 7%.
Postoje posebne odredbe za zemlje unutar Općeg sustava povlastica (GSP) EU-a, koje dopuštaju smanjene ili nulte carine na uvoz određenog tekstila iz zemalja u razvoju.
3. Strojevi i električna oprema
Luksemburg uvozi znatnu količinu strojeva, električnih i elektroničkih proizvoda, a carine za te artikle obično su niske.
- Industrijski strojevi: Carine se kreću od 0% do 3%.
- Električne komponente: 0% do 5%.
- Potrošačka elektronika: Carine se obično kreću između 0% i 5%.
Za proizvode uvezene iz zemalja koje imaju sporazume o slobodnoj trgovini (npr. Japan ili Južna Koreja), ove stope mogu biti smanjene ili ukinute.
4. Kemikalije i farmaceutski proizvodi
Carinske stope na kemikalije, farmaceutske proizvode i kozmetiku općenito spadaju u kategoriju niskih ili nultih carina, ali to može varirati ovisno o specifičnim vrstama proizvoda.
- Farmaceutski proizvodi: 0% do 5%, ovisno o određenom artiklu.
- Kemikalije: Carine se obično kreću od 0% do 6%.
- Kozmetika i osobna njega: 0% do 5%.
Neki od tih proizvoda mogu imati koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a sa zemljama poput Švicarske ili Sjedinjenih Država, koji često smanjuju ili ukidaju carine na određene kemikalije ili farmaceutsku robu.
5. Vozila i transportna oprema
Vozila i transportna oprema, uključujući automobile, kamione i dijelove, podliježu posebnim carinama.
- Osobni automobili: Carinska stopa za uvozne automobile obično iznosi 10%.
- Motocikli i bicikli: 6% do 8%.
- Automobilski dijelovi: Općenito od 0% do 4%.
Povlaštene carine mogu se primjenjivati na uvoz iz zemalja s trgovinskim sporazumima EU-a, kao što su Japan, Kanada ili Južna Koreja.
6. Metali i minerali
Metali i minerali predstavljaju značajan dio luksemburškog uvoza, s obzirom na ulogu zemlje u sektoru čelika i industrije.
- Željezo i čelik: Obično od 0% do 5%.
- Aluminij i bakar: Stope se mogu kretati od 0% do 7%, ovisno o specifičnoj leguri ili obradi.
- Plemeniti metali (npr. zlato, srebro): Često oslobođeni carina (0%).
Uvoz iz zemalja unutar preferencijalnih trgovinskih aranžmana EU-a, poput Norveške i Turske, može imati koristi od smanjenih ili nultih carina.
7. Potrošačka roba i namještaj
Uvoz robe široke potrošnje i namještaja obično uključuje umjerene carine.
- Namještaj: Općenito 2% do 5%.
- Igračke i igre: 4% do 6%.
- Kućanski proizvodi: Obično između 0% i 8%.
Uloga Luksemburga kao središta za logistiku i distribuciju u EU znači da mnoga roba široke potrošnje prolazi kroz njegove luke i podliježe carinskim stopama na razini cijele EU.
Posebne uvozne carine iz određenih zemalja
1. Povlaštene carinske stope
Europska unija ima brojne preferencijalne trgovinske sporazume s trećim zemljama, koji mogu osigurati niže ili nulte carine za određeni uvoz.
- GSP (Opća shema preferencijala): Razvijene zemlje nude smanjene carine ili povlašteni pristup za uvoz iz zemalja u razvoju poput Bangladeša, Indije i Vijetnama.
- Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA): EU ima sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama poput Kanade (CETA), Japana (JEFTA) i Južne Koreje (Sporazum o slobodnoj trgovini između Koreje i EU), koji mogu ponuditi smanjene ili ukinute carine za različitu robu uvezenu u Luksemburg.
2. Antidampinške carine
EU može uvesti antidampinške carine kako bi zaštitila lokalne industrije od nelojalne konkurencije zbog jeftinog uvoza, obično iz zemalja poput Kine ili Rusije.
- Čelik: Uvoz određenih čeličnih proizvoda iz Kine i drugih zemalja može biti podložan antidampinškim carinama u rasponu od 10% do 35%.
- Solarni paneli: Uvoz solarnih panela iz Kine podliježe antidampinškim carinama u rasponu od 20% do 50%.
3. Sankcije i posebne dužnosti
Luksemburg, kao dio EU, podliježe sankcijama i trgovinskim ograničenjima. Proizvodi iz zemalja poput Rusije, Sjeverne Koreje i Irana mogu biti podložni posebnim carinama, ograničenjima ili zabranama.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv države: Veliko Vojvodstvo Luksemburg
- Glavni grad: Luksemburg
- Tri najveća grada:
- Grad Luksemburg
- Esch-sur-Alzette
- Differdange
- Prihod po glavi stanovnika: 122.000 USD (od 2023.)
- Broj stanovnika: Otprilike 660.000
- Službeni jezik: luksemburški (uz francuski i njemački koji se također široko koriste)
- Valuta: Euro (EUR)
- Lokacija: Luksemburg je država bez izlaza na more koja graniči s Belgijom na zapadu i sjeveru, Njemačkom na istoku i Francuskom na jugu.
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije
Geografija
Luksemburg je mala zemlja bez izlaza na more u zapadnoj Europi. Ima raznoliku topografiju, sa šumovitim brdima u Ardenima na sjeveru i ravnijim, poljoprivrednim zemljištem na jugu. Rijeke u zemlji, poput Alzette i Sauer, pružaju prirodne resurse i prometne rute.
Luksemburgov položaj na raskrižju Belgije, Francuske i Njemačke pozicionira ga kao ključnog igrača u europskoj trgovini i financijama. Zemlja ima umjerenu klimu s blagim zimama i hladnim ljetima, što je čini idealnom lokacijom za određene poljoprivredne proizvode, kao i za raznoliku paletu industrija.
Gospodarstvo
Luksemburg se može pohvaliti jednim od najviših dohotka po glavi stanovnika na svijetu, uz podršku snažnog sektora financijskih usluga, koji uključuje bankarstvo, osiguranje i investicijske fondove. Njegovo gospodarstvo je vrlo raznoliko, a ključni sektori uključuju:
- Financijske usluge: Luksemburg je globalno financijsko središte, posebno za privatno bankarstvo, investicijske fondove i osiguranje.
- Čelična industrija: Zemlja ima dugu povijest proizvodnje čelika, a čelik ostaje značajan izvozni proizvod.
- Informacijska tehnologija: Luksemburg je također dom rastuće industrije informacijske tehnologije i telekomunikacija, s međunarodnim tvrtkama koje ulažu velika sredstva u digitalnu infrastrukturu zemlje.
- Logistika i trgovina: Zbog svog strateškog položaja i dobro razvijene prometne mreže, Luksemburg je ključno središte za logistiku i distribuciju robe unutar EU.
Glavne industrije
- Financijske usluge: bankarstvo, osiguranje, investicijski fondovi
- Proizvodnja čelika: ArcelorMittal, najveći svjetski proizvođač čelika, ima značajnu prisutnost.
- Tehnologija: Visokotehnološka proizvodnja, razvoj softvera i telekomunikacije.
- Logistika i transport: Ključno transportno čvorište EU.
Luksemburško gospodarstvo također podržava snažan proizvodni sektor, posebno u visokotehnološkim industrijama i automobilskim dijelovima. Politička stabilnost zemlje, povoljna porezna politika i poslovno okruženje čine je atraktivnom lokacijom za strana ulaganja.