Švicarska, zemlja bez izlaza na more smještena u srcu Europe, može se pohvaliti visoko razvijenim i stabilnim gospodarstvom sa značajnom razinom međunarodne trgovine. Njen strateški položaj i ekonomska neutralnost pomogli su joj da se etablira kao jedna od najprosperitetnijih zemalja na svijetu, s naprednim financijskim sektorom, snažnom industrijom i visokim životnim standardom. Švicarski gospodarski uspjeh također je duboko povezan s njezinim međunarodnim trgovinskim odnosima i vrlo povoljnim carinskim sustavom koji ima za cilj uravnotežiti domaći protekcionizam s načelima slobodnog tržišta.
Kao članica Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), ali ne i Europske unije (EU), Švicarska je pregovarala o bilateralnim sporazumima koji joj omogućuju sudjelovanje u većem dijelu jedinstvenog tržišta EU-a, a istovremeno zadržava određeni stupanj neovisnosti u određivanju vlastitih trgovinskih politika. To uključuje carine i tarife na uvoznu robu, koje su ključne za regulaciju protoka stranih proizvoda u Švicarsku. Švicarske carinske vlasti nadziru provedbu carinskih propisa, a carinska struktura uređena je nacionalnim zakonima i međunarodnim sporazumima.
Uvod u švicarski carinski i tarifni sustav
Švicarski carinski i tarifni sustav funkcionira unutar okvira koji je osmišljen kako bi potaknuo i ekonomsku otvorenost i domaći protekcionizam. Iako zemlja nije dio EU-a, pregovarala je o sporazumima koji joj omogućuju usklađivanje s propisima EU-a u mnogim područjima, uključujući carine. Za većinu robe Švicarska primjenjuje Švicarsku carinsku tarifu (TAR), koja se temelji na oznakama Harmoniziranog sustava (HS) koje se međunarodno koriste za klasifikaciju robe. Švicarska carinska uprava (Švicarska savezna carinska uprava) upravlja tim tarifama.
Kao članica EFTA-e, Švicarska ima koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini s nekoliko zemalja, što omogućuje povlašteni tretman robe iz tih zemalja. Ovaj je sustav osmišljen kako bi pomogao u zaštiti lokalnih industrija, a istovremeno promovirao međunarodnu trgovinu. Posebne odredbe postoje za određene kategorije proizvoda, kao što su poljoprivredni proizvodi, tehnologija, farmaceutski proizvodi i luksuzna roba, uz neke iznimke i oslobođenja ovisno o trgovinskim sporazumima i specifičnoj prirodi robe.
Švicarska također ima porez na dodanu vrijednost (PDV) koji se primjenjuje na uvoz, a razlikuje se od carinskih stopa. Uz standardne carine, određena roba poput alkohola, duhana i goriva podliježe trošarinama. Posebne uvozne carine mogu se primjenjivati na proizvode iz određenih zemalja, često kao rezultat bilateralnih sporazuma.
U nastavku slijedi sveobuhvatna analiza švicarskog carinskog sustava za različite kategorije proizvoda.
Kategorije proizvoda i carinske stope u Švicarskoj
1. Poljoprivredni proizvodi
Švicarski poljoprivredni sektor zaštićen je relativno visokim carinama i drugim trgovinskim barijerama, posebno za proizvode koji konkuriraju domaćoj proizvodnji. Zemlja ima stroge propise o uvozu poljoprivrednih proizvoda kako bi zaštitila svoje visoke standarde sigurnosti hrane, kvalitete i održivosti.
Carine na poljoprivredne proizvode
- Žitarice i žitarice: Uvoz žitarica poput pšenice, kukuruza i riže podliježe različitim carinama. Tipična carina za žitarice iznosi od 0% do 20%, s višim stopama koje se općenito primjenjuju na prerađene žitarice (npr. brašno). Na primjer:
- Pšenica i pšenično brašno: Pšenica se suočava s carinom od oko 15%. Prerađeni proizvodi od pšenice poput brašna mogu podlijegati carinama do 20%.
- Riža: Carinska stopa za rižu obično iznosi 25%, ovisno o vrsti i zemlji podrijetla.
- Mliječni proizvodi: Mliječni proizvodi poput mlijeka, sira, maslaca i jogurta podliježu visokim carinama, što odražava napore Švicarske da zaštiti svoju domaću mliječnu industriju.
- Sir: Carine na uvozni sir su prilično visoke, u rasponu od 30% do 40% ovisno o sorti.
- Mlijeko: Mlijeko i proizvodi na bazi mlijeka obično se suočavaju s carinama u rasponu od 15% do 30%.
- Meso i perad: Uvoz mesa i peradi u Švicarsku podliježe strogim carinama i kontrolama kvalitete.
- Govedina i svinjetina: Proizvodi od govedine i svinjetine oporezuju se stopama od 15% do 25%.
- Perad: Uvezena piletina i puretina obično podliježu carinama od oko 30%.
- Voće i povrće: Uvoz svježeg voća i povrća suočava se s carinama, a stope variraju ovisno o proizvodu i sezonalnosti.
- Svježe voće: Carine na voće poput jabuka, banana i naranči kreću se od 0% do 25% ovisno o zemlji podrijetla. Na primjer, voće iz zemalja EU može biti izuzeto od carina, dok bi proizvodi izvan EU mogli imati više stope.
Posebne tarife:
- Poljoprivredni proizvodi iz zemalja EFTA-e i EU: Prema sporazumima Švicarske s EU-om i EFTA-om, poljoprivredni proizvodi iz tih zemalja mogu imati koristi od povlaštenog tretmana. Carine se smanjuju ili u potpunosti ukidaju za određene poljoprivredne proizvode iz država članica.
- Ekološki aspekti: Švicarska nameće strože carine i propise na uvoz poljoprivrednih proizvoda koji ne zadovoljavaju njezine ekološke ili standarde održivosti, posebno u pogledu ostataka pesticida.
2. Industrijski strojevi i oprema
Švicarska je globalni lider u preciznoj proizvodnji, a zemlja uvozi značajnu količinu industrijskih strojeva i opreme kako bi održala svoju konkurentsku prednost. Strojevi, robotika i elektronička oprema ključni su za razne švicarske industrije, uključujući farmaceutsku, kemijsku i elektroniku.
Carine na industrijske strojeve:
- Građevinski strojevi: Teški strojevi, uključujući buldožere, bagere i dizalice, obično se suočavaju s carinama od 0% do 5%, ovisno o određenom artiklu i zemlji podrijetla.
- Bageri: Mogu se uvoziti uz carinu od 5%, a neki strojevi imaju koristi od izuzeća zbog bilateralnih sporazuma ili tehnološkog značaja.
- Električni strojevi i elektronika: Električna oprema poput transformatora, motora i električnih uređaja općenito se suočava s carinama u rasponu od 0% do 4%.
- Industrijski roboti: Napredni industrijski roboti i oprema za automatizaciju obično se suočavaju s nižim carinama, u rasponu od 0% do 3%, posebno ako dolaze iz zemalja s posebnim trgovinskim sporazumima poput Japana i SAD-a.
- Poljoprivredna oprema: Traktori, kombajni i ostali poljoprivredni strojevi važan su uvoz za švicarski poljoprivredni sektor.
- Traktori i kombajni: Na njih se primjenjuju carine od oko 0% do 5%, s posebnim izuzećima dostupnim za tehnološki napredne ili energetski učinkovite modele.
Posebne tarife:
- Uvoz iz zemalja EFTA-e i EU-a: Švicarski sporazumi s članicama EU-a i EFTA-e često smanjuju carine za strojeve uvezene iz tih zemalja, nudeći konkurentne cijene za visokotehnološku opremu.
- Tehnologija i zelene inovacije: Određene vrste strojeva koji podržavaju rješenja za zelenu energiju, poput solarnih panela ili vjetroturbina, mogu imati koristi od smanjenih tarifa kao dio švicarske predanosti održivosti.
3. Elektronika i roba široke potrošnje
Švicarska je dom uspješnog tržišta potrošačke elektronike, uvozeći proizvode poput pametnih telefona, računala i kućanskih aparata. S velikom potražnjom potrošača za naprednom tehnologijom, Švicarska ima značajno tržište za elektroniku.
Carine na elektroniku i robu široke potrošnje:
- Pametni telefoni i tableti: Potrošačka elektronika poput pametnih telefona i tableta općenito se suočava s carinama od 0% do 5%. Roba iz zemalja s preferencijalnim trgovinskim sporazumima, poput Južne Koreje, može imati koristi od nižih carina.
- Računala i prijenosna računala: Uvezena računala i prijenosna računala obično podliježu carinama od 0% do 3%, iako su često izuzeta prema trgovinskom sporazumu između EU i Švicarske.
- Kućanski aparati: Uvezeni kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i pećnica podliježu carinama od 0% do 7%, ovisno o vrsti i zemlji podrijetla.
- Audio i vizualna oprema: Proizvodi poput televizora i zvučnih sustava mogu se suočiti s carinama od 5% do 12%, ovisno o marki, veličini i zemlji podrijetla.
Posebne tarife:
- Uvoz od trgovinskih partnera: Elektronika od trgovinskih partnera poput Južne Koreje, Japana i SAD-a može imati koristi od povlaštenih carina u okviru raznih trgovinskih sporazuma.
- Trošarine na određene proizvode: Određeni elektronički proizvodi mogu biti podložni dodatnim trošarinama, posebno oni sa značajnom potrošnjom energije, u skladu sa švicarskom politikom zaštite okoliša.
4. Tekstil i odjeća
Švicarska uvozi širok asortiman tekstila i odjeće, koji čine glavni dio njezine maloprodajne i modne industrije. Visokokvalitetna roba, poput luksuzne odjeće i odjevnih predmeta švicarske proizvodnje, nadopunjuje uvozne proizvode.
Carine na tekstil i odjeću:
- Odjeća: Uvezena odjeća općenito podliježe carinama u rasponu od 12% do 20%, s tim da se više carine primjenjuju na određena sintetička vlakna i luksuznu robu.
- Dizajnerska moda: Uvezena luksuzna odjeća može se suočiti s carinama od 20% ili više, posebno za materijale poput svile ili fine vune.
- Tekstilne tkanine: Sirove tkanine, uključujući pamuk, vunu i sintetička vlakna, suočavaju se s carinama od oko 5% do 10%, ovisno o materijalu.
- Obuća: Uvezene cipele obično podliježu carinama od 10% do 15%, ovisno o vrsti cipele (npr. kožne ili sintetičke).
Posebne tarife:
- Tekstil iz zemalja u razvoju: Određeni tekstil iz zemalja u razvoju može imati koristi od povlaštenih carina u okviru švicarskih trgovinskih sporazuma, posebno onih u okviru inicijative Sve osim oružja (EBA).
- Ekološki standardi: Švicarska može primijeniti više carine na tekstilne proizvode izrađene korištenjem ekološki štetnih praksi ili neodrživih materijala.
Posebne uvozne carine za određene proizvode iz određenih zemalja
Švicarski bilateralni sporazumi s raznim zemljama često uključuju odredbe o posebnim uvoznim carinama, što može rezultirati ili smanjenim carinama ili izuzećima za određenu robu iz tih zemalja. Neki značajni primjeri uključuju:
- Roba iz EU i EFTA-e: Uvoz iz država članica EU i EFTA-e ima koristi od smanjenih ili nultih carina na mnoge kategorije proizvoda zbog bilateralnih sporazuma Švicarske s tim regijama.
- Luksuzna roba od švicarskih trgovinskih partnera: Određena luksuzna roba, poput luksuznih satova ili parfema, može biti predmet smanjenih carina kada se uvozi iz zemalja s pozitivnim trgovinskim odnosima sa Švicarskom, uključujući Japan i SAD.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Švicarska Konfederacija
- Glavni grad: Bern
- Najveći gradovi: Zürich, Ženeva, Basel
- Broj stanovnika: Otprilike 8,7 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: njemački, francuski, talijanski, retoromanski
- Valuta: švicarski franak (CHF)
- Lokacija: Srednja Europa, graniči s Austrijom, Francuskom, Njemačkom, Italijom i Lihtenštajnom
- Prihod po glavi stanovnika: približno 90.000 USD (procjena za 2022.)
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije
- Geografija: Švicarska je poznata po svojoj raznolikoj geografiji, koja uključuje Alpe, planine Jura i mnoga jezera. Zemlja ima umjerenu klimu, s različitim uvjetima ovisno o nadmorskoj visini i blizini vodenih površina.
- Gospodarstvo: Švicarska ima jednu od najviših stopa BDP-a po glavi stanovnika u svijetu. Gospodarstvo karakteriziraju financijski sektor, precizno inženjerstvo, farmaceutska industrija i proizvodna industrija. Središte je međunarodnih organizacija i domaćin je mnogim multinacionalnim korporacijama.
- Glavne industrije:
- Financije: Švicarska je poznata po svojim bankarskim i financijskim uslugama, uključujući osiguranje i upravljanje imovinom.
- Farmaceutski proizvodi: U zemlji se nalaze velike farmaceutske tvrtke poput Novartisa i Rochea.
- Proizvodnja: Švicarski inženjering i izrada satova (npr. Rolex, Omega) globalno su priznati.
- Poljoprivreda: Iako mala, švicarska poljoprivreda usmjerena je na proizvodnju mliječnih proizvoda, posebno sira, i visokokvalitetnih organskih proizvoda.