Turska je dinamična i strateški pozicionirana zemlja koja spaja kontinente Europu i Aziju. Služi kao ključno trgovinsko središte između Istoka i Zapada, a njezin carinski tarifni sustav igra vitalnu ulogu u reguliranju uvoza, zaštiti domaće industrije i stvaranju prihoda. Kao članica raznih međunarodnih organizacija, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), Turska provodi sofisticiranu tarifnu strukturu koja uključuje carine, porez na dodanu vrijednost (PDV) i posebne uvozne carine na razne robe.
Turske carinske stope određene su Sustavom HS kodova (Harmoniziranim sustavom), koji kategorizira robu na temelju međunarodnih standarda. Stope za određene proizvode mogu se uvelike razlikovati ovisno o klasifikaciji robe, njihovom podrijetlu i trgovinskim sporazumima zemlje sa stranim partnerima. Uz opće carinske carine, Turska primjenjuje posebne carine na određene proizvode, kao što su luksuzni predmeti, alkohol i vozila, kao i povlašteni tretman za robu iz zemalja u okviru svojih trgovinskih sporazuma, kao što su Carinska unija EU, Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO).
Pregled turskog carinskog i tarifnog sustava
Turski carinski i tarifni sustav osmišljen je kako bi olakšao međunarodnu trgovinu uz zaštitu domaćih tržišta. Republika Turska održava relativno otvoreno tržišno gospodarstvo, ali također primjenjuje tarife za zaštitu sektora koji se smatraju bitnima ili ranjivima. Sustav uključuje različite oblike oporezivanja, kao što su:
- Carine: Ove se poreze naplaćuju na uvezenu robu, na temelju njihove klasifikacije prema HS kodu.
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): PDV od 18% općenito se primjenjuje na uvoznu robu.
- Posebne uvozne carine: Određeni proizvodi poput luksuzne robe, alkohola i motornih vozila mogu biti podložni dodatnim carinama.
- Trošarine: Proizvodi poput alkohola, duhana i energenata podliježu trošarinama uz standardne uvozne carine.
Turska carinska uprava odgovorna je za nadzor i provedbu carinskih propisa, osiguravajući da je uvoz u skladu s turskim zakonima i međunarodnim trgovinskim sporazumima. Uvoznici su dužni prijaviti vrijednost robe, uključujući troškove dostave i osiguranja, te platiti odgovarajuće carine i poreze u luci ulaska.
Ključne značajke turskog carinskog i tarifnog sustava
- Carinske stope: Kreću se od 0% za određenu robu (npr. medicinsku opremu) do 135% za specifične luksuzne proizvode ili motorna vozila.
- PDV: Standardna stopa PDV-a od 18% primjenjuje se na većinu uvezene robe.
- Posebne carine: Dodatne carine mogu se primjenjivati na određene proizvode, posebno luksuznu robu, alkohol, duhan i vozila.
- Trgovinski sporazumi: Turska ima nekoliko trgovinskih sporazuma koji utječu na carinske stope, uključujući Carinsku uniju EU-a, članstvo u WTO-u i bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini (FTA).
Turska carinska politika također podržava rast orijentiran na izvoz pružanjem određenih izuzeća, poput smanjenih carina ili poreznih olakšica za izvoznike sirovina ili komponenti koje se koriste u turskoj proizvodnji.
Uvozne carinske stope po kategoriji proizvoda
Turski carinski sustav dijeli uvoz u kategorije HS koda, pri čemu svaka kategorija podliježe određenoj carinskoj stopi. U nastavku slijedi pregled uobičajenih kategorija i njihovih povezanih carinskih stopa.
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivredni uvoz u Tursku uključuje razne svježe proizvode, prerađenu hranu i stočarske proizvode. Taj je uvoz reguliran kako bi se zaštitio turski poljoprivredni sektor i osigurala sigurnost hrane.
Svježe voće i povrće (HS oznake 07, 08)
- Agrumi (npr. naranče, limuni): carina od 10% do 20%
- Agrumi podliježu carinama od 10% do 20%, a stopa često varira ovisno o zemlji podrijetla. Zemlje poput Egipta, Španjolske i Južne Afrike glavni su izvoznici agruma u Tursku.
- Rajčice, krumpir i luk: 15% carine
- Uvoz uobičajenog povrća poput rajčica i krumpira obično se suočava s carinom od 15%. Ti se proizvodi često nabavljaju iz susjednih zemalja poput Grčke, Egipta i Irana.
Meso i mliječni proizvodi (HS kodovi 02, 04)
- Govedina: 40% carine
- Govedina je ključni uvoz, s carinom od 40% koja se primjenjuje na uvoz iz zemalja izvan EU. Brazil, Argentina i Australija glavni su dobavljači govedine Turskoj.
- Perad (npr. piletina): 30% carine
- Proizvodi od peradi, uključujući piletinu i puretinu, oporezuju se s 30%. Uvoz dolazi iz Brazila, Tajlanda i SAD-a.
- Mlijeko i mliječni proizvodi: 20% carina
- Uvezeno mlijeko i mliječni proizvodi podliježu carini od 20%, a glavni izvoznici su Novi Zeland, Australija i zemlje EU.
Žitarice i žitarice (HS oznake 10, 11)
- Pšenica: 10% carine
- Pšenica je bitan poljoprivredni uvoz u Tursku i suočava se s carinom od 10%. Glavni dobavljači su Rusija, Ukrajina i Kazahstan.
- Riža: 10% carine
- Uvoz riže suočava se s carinom od 10%, a Tajland i Indija su najveći izvoznici u Tursku.
2. Tekstil i odjeća
Turska ima dobro razvijenu tekstilnu industriju, a uvozne carine na tekstil pomažu u zaštiti lokalnih proizvođača, a istovremeno omogućuju pristup nizu globalnih proizvoda.
Sirovine za tekstil (HS kodovi 52, 54)
- Pamuk: 0% do 5% carine
- Pamuk je ključna sirovina za tursku tekstilnu industriju i suočava se s carinom od 0% do 5%, ovisno o obliku u kojem se uvozi (npr. sirovi pamuk u odnosu na predeni pamuk).
- Sintetičke tkanine: 10% carine
- Sintetičke tkanine poput poliestera i najlona oporezuju se s 10%. Ovi proizvodi obično se nabavljaju iz Kine, Indije i Indonezije.
Gotova odjeća (HS kodovi 61, 62)
- Majice i košulje: 15% carine
- Majice i košulje uvezene iz zemalja izvan EU oporezuju se s 15%. Kina, Bangladeš i Vijetnam glavni su dobavljači ove robe.
- Traperice: 20% carine
- Uvezene traperice suočavaju se s carinom od 20%. Turska uvozi značajnu količinu trapera iz Kine, Bangladeša i Pakistana.
- Haljine i gornja odjeća: 25% carine
- Haljine, jakne i gornja odjeća podliježu carini od 25%. Ovi proizvodi se prvenstveno nabavljaju iz Kine, s domaćeg tržišta Turske i od europskih proizvođača.
3. Elektronika i električna oprema
Elektronika i električni proizvodi su ključni uvoz za Tursku, posebno u sektorima potrošačke elektronike, automobilske industrije i telekomunikacija.
Mobiteli i računala (HS kodovi 85)
- Mobiteli: 0% carine
- Mobiteli su oslobođeni uvoznih carina ( 0% ). Ovi artikli potječu iz zemalja poput Kine, Južne Koreje i Vijetnama.
- Prijenosna računala i računala: 0% carine
- Prijenosna i računala također imaju koristi od 0% carine, što ih čini pristupačnima i za pojedinačne potrošače i za tvrtke.
Kućanski aparati (HS kod 84)
- Hladnjaci i zamrzivači: 10% carine
- Uvezeni hladnjaci i zamrzivači suočavaju se s carinom od 10%. Južna Koreja, Kina i Njemačka su glavni dobavljači.
- Klima uređaji: 10% carine
- Klima uređaji oporezuju se s 10%, a glavni dobavljači su Kina, Japan i Južna Koreja.
4. Automobili i autodijelovi
Uvoz automobila u Tursku podliježe relativno visokim carinama kako bi se zaštitila lokalna automobilska industrija, koja uključuje dobro etablirane tvrtke poput Ford Otosana, Tofaşa i Renaulta Turska.
Motorna vozila (HS kod 87)
- Osobni automobili: 60% carine
- Osobni automobili uvezeni u Tursku podliježu carini od 60%. Carina je posebno visoka za luksuzna vozila i neeuropske modele. Glavni dobavljači uključuju Njemačku, Južnu Koreju i Japan.
- Komercijalna vozila: 30% carine
- Kamioni, kombiji i autobusi oporezuju se s 30%. Uvoz dolazi iz Njemačke, Italije i Francuske.
Autodijelovi (HS kod 87)
- Autodijelovi: 5% carine
- Autodijelovi poput motora, kočnica i mjenjača suočavaju se s carinom od 5%. Ključni dobavljači uključuju Njemačku, Kinu i SAD.
5. Luksuzna roba i posebni proizvodi
Luksuzna roba i specifični proizvodi velike potražnje, uključujući alkohol, duhan i kozmetiku, podliježu posebnim carinama i trošarinama.
Alkohol (HS kod 22)
- Vino: 30% carina + trošarina
- Vino podliježe carini od 30% plus dodatnoj trošarini na temelju sadržaja alkohola. Glavni dobavljači vina u Tursku uključuju Francusku, Italiju i Španjolsku.
- Pivo: 40% carina + trošarina
- Uvoz piva suočava se s carinom od 40% uz trošarinu, a Njemačka, Belgija i Nizozemska su glavni izvoznici.
Duhanski proizvodi (HS kod 24)
- Cigarete: 100% carina + trošarina
- Cigarete su visoko oporezovane sa 100% uvozne carine plus trošarine kako bi se obeshrabrilo pušenje i zaštitila lokalna proizvodnja duhana.
Posebne uvozne carine i izuzeća
Trgovinski sporazumi i preferencijalne tarife
Turska je potpisala nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) i dio je Carinske unije EU, što utječe na njezine carinske stope:
- Carinska unija EU: Turska dijeli carinsku uniju s Europskom unijom, što znači da se roba iz država članica EU-a uglavnom uvozi bez carina.
- Članstvo u WTO-u: Kao članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Turska se pridržava međunarodnih trgovinskih pravila, uključujući načelo najpovlaštenije nacije (MFN), koje osigurava da Turska primjenjuje istu carinsku stopu na robu iz svih članica WTO-a, osim ako nije drugačije određeno.
- Bilateralni trgovinski sporazumi: Turska ima sporazume o slobodnoj trgovini s nekoliko zemalja, uključujući Južnu Koreju, zemlje EFTA-e i Meksiko, koji omogućuju povlašteni pristup turskim tržištima.
Izuzeća
Turska nudi izuzeća od carina ili smanjene tarife na određenu robu, uključujući kapitalna dobra (strojeve za proizvodnju), sirovine za domaću proizvodnu industriju i humanitarnu pomoć.
Podaci o zemlji: Turska
- Službeni naziv: Republika Turska
- Glavni grad: Ankara
- Najveći gradovi:
- Istanbul
- Ankara (glavni grad)
- Izmir
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 9.000 USD (nominalno)
- Broj stanovnika: cca. 84 milijuna
- Službeni jezik: turski
- Valuta: turska lira (TRY)
- Položaj: Turska se nalazi na raskrižju Europe i Azije, omeđena Egejskim morem na zapadu, Sredozemnim morem na jugu i Crnim morem na sjeveru.
Geografija
Turska je transkontinentalna zemlja, s većinom kopnene mase u Aziji, dok se mali dio nalazi u Europi. Zemlja ima raznoliku geografiju, uključujući planine, ravnice i obalna područja. Glavni planinski lanci uključuju planine Taurus i Pontsko gorje, dok Turska ima mediteransku klimu u obalnim regijama i kontinentalniju klimu u unutrašnjosti.
Gospodarstvo
Turska ima mješovito gospodarstvo koje uključuje moderne industrije i snažan poljoprivredni i turistički sektor. Ključna gospodarska područja uključuju automobilsku industriju, tekstil, elektroniku i građevinarstvo.
Glavne industrije
- Automobilska industrija: Dom velikih proizvođača automobila poput Ford Otosana, Tofaşa i Renaulta Turska.
- Tekstil i odjeća: Turska je glavni izvoznik tekstila i odjeće, posebno u EU.
- Poljoprivreda: Glavni proizvodi uključuju pamuk, voće i duhan.
- Turizam: Turska je jedna od najposjećenijih zemalja svijeta, s poznatim turističkim destinacijama poput Istanbula, Kapadokije i Antalije.